Slijepe radnice u "Plivi", slijeva udesno: Elza Kus, Mira Filić - Mijat i Anđa Babić - Rožmanić. U Hrvatskoj se tek nakon Drugoga svjetskoga rata počelo razmišljati o zapošljavanju slijepih radnika u tvornicama i proizvodnim pogonima. Njihovo se uključivanje odvijalo sporadično, bez posebnoga plana. Prvo je Udruženje slijepih Hrvatske dobilo tri proizvodna pogona: kartonaški, četkarski i drvno-galanterijski, a godine 1949. pridruženi su im i svi slijepi zaposlenici u drugim proizvodnim poduzećima.Tako je osnovano Privredno poduzeće slijepih u Zagrebu. Zbog nerentabilne ručne proizvodnje i gospodarske krize, uprava poduzeća je 1953. donijela odluku da se zatvori pogon četkare. Oko četrdesetak slijepih radnika ostalo je tada bez posla pa su u organizaciji slijepih odlučili naći im posao u različitim industrijskim poduzećima. Komisija za posredovanje omogućilaje da poduzeća „Rade Končar” i„Pliva” prime slijepe radnike, a i druga zagrebačka poduzeća spremno su ih zaposlili. (N.Ć.)
This site uses cookies
We use cookies to track visits to our pages (Google Analytics) for the purpose of improving the pages.
The statistics are collected anonymously, and by accepting, you agree to the use of cookies.
Find out more
