description:
Oftalmometar po Javal-Schiotzu koristio se za mjerenje radijusa zakrivljenosti površine rožnice oka, kako bi se utvrdilo postojanje i širenje astigmatizma. Izrađen je od drvenog postolja s osloncem za glavu ispitanika i mjernog instrumenta. Mjerni dio aparata sastoji se od okulara, objektiva i Wollastonove prizme te metalnog luka na čijim krajevima su simetrično smještene osvijetljene, normirane test figure, koje se mogu pomicati duž luka, a i sam se luk rotira. Na gornjoj strani postolja pričvršćena je metalna pločica s detaljima o proizvođaču: JAKOB HLAVKA/ ILICA BR. 29 ZAGREB, TELEFON 3194/ Tvornica hirurških instrumenata te uređaja za bolnice. Proizvođač je optičkih dijelova nepoznat. Predmet je 2010. restauriran i konzerviran.
Godine 1880. aparat su razvili oftalmolozi Emil Javal i Hjalmar Schiotz radeći u fiziološkom laboratoriju na Sorbonni u Parizu. Već 1881. pojavljuju se i prvi komercijalni modeli aparata.
Louis Émil Javal (1839.–1907.) francuski je oftalmolog. Diplomirao je 1868. medicinu na Sveučilištu u Parizu, nakon čega odlazi u Berlin na usavršavanje kod Albrechta von Graefea. Njegov interes za medicinu potaknut je strabizmom, od kojeg su mu bolovali otac i sestra. I sam je imao heterokromiju, a u srednjim godinama uznapredovali glaukom te je do 1900. potpuno oslijepio. Godine 1878. osnovao je Oftalmološki laboratorij na Sveučilištu Sorbonne u Parizu, čiji je voditelj do 1900. godine. Sa svojim studentom Hjalmarom Augustom Schiotzom konstruirao je rani keratometar, poznat kao Javal-Schiotz oftalmometar.
Hjalmar August Schiotz (1850.–1927.) norveški je oftalmolog. Godine 1879. odlazi u inozemstvo na dodatno usavršavanje na području oftalmologije, te godinu i pol provodi u Beču gdje upuznaje Ernsta Fuchsa. Potom se seli u Pariz i započinje raditi u oftalmološkom laboratoriju na Sorbonni pod vodstvom Louisa Émila Javala. Zajedno razvijaju oftalmometar koji je po njima i dobio ime. (L.Š.)
TVORNICA JAKOBA HLAVKE
U doba početka moderne hrvatske medicine godine 1896. kirurški mehaničar Jakob Hlavka osniva u Zagrebu prvu tvornicu medicinskih instrumenata pod imenom Prva hrvatska tvornica chiruržkih instrumenata, bandagah, orthopädskih sprava, umjetnih proteza, zavojne robe itd., jedinu u ovom dijelu Europe. Tvornica je proizvodila kirurške instrumete, metalnu opremu za bolnice, ordinacije i ambulante. Tvrtka Jakoba Hlavke razvila je široko razgranatu proizvodnju, a postala je i dobavljač složenijih medicinskih uređaja iz inozemstva, između ostaloga mikroskopa i optičkih sprava, zastupajući vodeće europske tvornice kao što su Zeiss, Siemens, Philips i dr. Za svoje proizvode Hlavka je 1898. dobio odličje na higijenskoj izložbi u Parizu i zlatno odličje na sajmu u Torinu 1911. godine.
Djelovala je do 1946., kada je konfiscirana i devastirana.
