Slijepe radnice u "Plivi", slijeva udesno: Elza Kus, Mira Filić - Mijat i Anđa Babić - Rožmanić. U Hrvatskoj se tek nakon Drugoga svjetskoga rata počelo razmišljati o zapošljavanju slijepih radnika u tvornicama i proizvodnim pogonima. Njihovo se uključivanje odvijalo sporadično, bez posebnoga plana. Prvo je Udruženje slijepih Hrvatske dobilo tri proizvodna pogona: kartonaški, četkarski i drvno-galanterijski, a godine 1949. pridruženi su im i svi slijepi zaposlenici u drugim proizvodnim poduzećima.Tako je osnovano Privredno poduzeće slijepih u Zagrebu. Zbog nerentabilne ručne proizvodnje i gospodarske krize, uprava poduzeća je 1953. donijela odluku da se zatvori pogon četkare. Oko četrdesetak slijepih radnika ostalo je tada bez posla pa su u organizaciji slijepih odlučili naći im posao u različitim industrijskim poduzećima. Komisija za posredovanje omogućilaje da poduzeća „Rade Končar” i„Pliva” prime slijepe radnike, a i druga zagrebačka poduzeća spremno su ih zaposlili. (N.Ć.)
Koristimo kolačiće
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica.
Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića.
Saznaj više
