Nacionalni institut za slijepe, London  (autor)

časopis na Moonovom pismu

London

1950. g.

papir

Moonov tisak

cjelina: v = 28 cm; š = 36 cm

Zbirka tiskovina na reljefnim pismima

661

Moonov magazin izlazi jednom mjesečno a izdaje ga Nacionalni institut za slijepe u Londonu. 27 listova debljeg papira otisnuto je Moonovim pismom. U zaglavlju je naznačen mjesec august, godina 1950. i broj magazina 536. Listovi su tiskani jednostrano i uvezeni su sa 3 metalne spojnice. Jezik časopisa je engleski.Moon nije sam došao do rješenja, već je adaptirao fonetski sistem J. H. Frera. Pismo je imalo uspjeha ne samo u Engleskoj već i u svim zemljama engleskog govornog područja. Smatralo se da je pogodno za čitanje kasnije oslijepljelim koji su iz nekog razloga izgubili osjetljivost jagodica za taktilnu percepciju kao npr. starije osobe. Moonovo pismo je i jedino koje je na neki način konkuriralo Brailleovu pismu i obdržalo se relativno dugo.
Na Moonovom pismu su izlazili i časopisi koje je izdavao «National Institute for Blind-London». Časopis pod in. brojem 658 je jedan od njih. U zaglavlju je datum 27. 9. 1950. i cijena od jednog penija.

Kako je došlo do Moonovog pisma
Thomas M. Lucas je u Bristolu otvorio školu za nekoliko slijepe djece 1830. Sedam godina kasnije otišao je u London s ciljem da propagira svoje pismo.
Uspio je da se tim pismom štampa Biblija ali njegovo trajnije djelo je u tome što je osnovao «Londonsko društvo za podučavanje slijepih u čitanju». Njegova abeceda je bila samo jedna u nizu koje su nastajale u vrijeme kad je Braielleova abeceda vodila borbu za afirmaciju.
James Hatley Frere je osmislio pismo koje se sastoji od pojednostavljenih oblika kao što su: točka, krug, polukrug, kratka i dugačka crta.
William Moon (1818.- ) je u 4 godini oslijepio na jedno oko. Sa 21 godina izgubio je vid i na drugom oku, ali je uspio steći zvanje doktora prava.
Kada je William Moon podučavajući jednog petogodišnjeg slijepog dječaka uvidio da je Fererov fonetski sistem pretežak, sastavio je sam abecedu. Pismo se sastojalo od pojednostavljenih latiničnih slova.
Tzv. Moonova abeceda
Prva knjiga štampana na Moonovom pismu štampana je 1847. godine. Pismo je imalo velikog odjeka i uspjeha u zemljama engleskog govornog područja.
Pismo je djelomično i danas u upotrebi a naročito je upotrebljavan kod kasnije osljepljelih ili starijih ljudi.
Nedostatak ovog pisma je taj što je kompleksan, zahtijeva mnogo prostora te nije lako čitljiv dodirom.
Razvoj Moonovog pisma:
1. Lucas je osmislio pismo koje se satojao od elemenata: točka, krug, polukrug, kratka i duga crta
2. Frere je upotrijebio iste znakove kao i Lucas, ali je preferirao fonetski način pisanja
3. Osnovu Moonovog pisma čini 6 pojednostavljenih latiničnih slova
Autor ovog časopisa je Royal National Institute of Blind London (RNIB). RNIB je vodeća dobrotvorna organizacija koja se bavi slabovidnim i slijepim osobama u Velikoj Britaniji. Osnovana je 1868. godine. Oni nude praktičnu i emocionalnu podršku slabovidnim i slijepim osobama, njihovim obiteljima i skrbnicima. Podižu svijest o iskustvima slijepih i slabovidnih osoba te vode kampanju za promjene kako bi njihovu zajednicu učinili pristupačnijom za sve. Njihova je misija promijeniti svijet slabovidnih i slijepih osoba kako za njih ne bi postojale prepreke. (https://www.rnib.org.uk/about-us/)
Danas, RNIB ima i svoj webshop gdje prodaju proizvode koji pomažu slabovidnim i slijepim osobama da žive neovisno i uživaju u svakodnevnim aktivnostima (https://shop.rnib.org.uk/). Proizvodi koje nude su razni – od različitih pomagala za kuću, preko društvenih igara do tehnoloških pomagala.