opis:
U plastičnom dvodjelnom okviru učvršćeno je trinaest metalnih osovina. Na njima su nanizane plastične bijele kuglice. Abak je matematičko pomagalo koje mogu koristiti i slijepi ako savladaju način računanja. Abak je pomagalo pločastog oblika za lakše izvođenje računskih operacija. Abak je vjerojatno babilonskog podrijetla, a uporaba mu je zabilježena u staroj eri u Mezopotamiji, Egiptu, Grčkoj, Rimu i Kini, a poslije i u Japanu, Koreji i Rusiji. (https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33) Danas se abak koristi kao sprava za računanje namijenjena djeci. Abak se sastoji od okvira s kuglicama ili kamenčićima koji su nabodeni na štapiće ili žicu, a povlače se po izrezbarenim otvorima. Kuglice ili kamenčići svojim položajem predstavljaju vrijednost određenog broja. Abak omogućava i rješavanje nešto kompliciranijih matematičkih operacija. Međutim, iako je abak čovjeku pomagao u računanju, računanje se zapravo izvodilo u ljudskoj svijesti pa je abak čovjeku služio samo kao pripomoć. Abak koriste i slijepe osobe pri obavljanju matematičkih funkcija kao što su zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje. Iza žica na kojima su kuglice, stavlja se gumeni ili neki drugi meki materijal da se kuglice ne bi pomicale dok ih slijepe osobe dodiruju prstima. (https://hr.wikipedia.org/wiki/Abak)
Cranmerov abakus razvijen je kao uređaj za računanje za slijepe ili slabovidne osobe i trenutno ga proizvodi Američka tiskara za slijepe (APH: Abacuses, 2001.). Okvir Cranmer abakusa izrađen je od otporne plastike, dimenzija 6-1/8 X 3-1/4 X 7/16 inča i sadrži trinaest okomitih šipki i jednu vodoravnu poprečnu šipku. Četiri perle se mogu pomicati okomito na svakoj od trinaest cesta ispod poprečne trake, a jedna perla može se pomicati okomito po cestama iznad poprečne šipke. Pri računanju s Cranmerovim abakusom, okomite šipke predstavljaju jedinice, desetice, stotine itd. Brojevi se bilježe i njima se manipulira pomicanjem kuglica prema poprečnoj traci na njihovim odgovarajućim šipkama. Abakus je pasivna naprava. To nije kalkulator ili klizač. Abakus ne izvodi matematičke operacije. Ne sadrži informacije koje bi korisniku abakusa omogućile postizanje rezultata izračuna bez dobrog poznavanja matematičkih koncepata i odnosa. Korisnici abakusa izvode izračune kao rezultat svog razumijevanja ponašanja brojeva, a ne zbog bilo kojeg inherentnog svojstva abakusa. I korisnici abakusa i olovke i papira moraju naučiti strategije za izvođenje matematičkih operacija. Primarna razlika u aktivnosti korisnika abakusa i korisnika olovke i papira je u tome što korisnici olovke i papira primjenjuju i bilježe korake u ovim operacijama pisanjem, dok korisnici abakusa primjenjuju i bilježe te procese pomicanjem kuglica abakusa. Osobe koje su slijepe ili slabovidne i koje su imale odgovarajuću poduku o abakusu mogu koristiti abakus za izvođenje zbrajanja, oduzimanja, množenja, dijeljenja te kvadratnog i kubnog korijena. Abakus ne dopušta trajno pohranjivanje rješenja problema jer se kuglice moraju preurediti za izvođenje sljedećih zadataka. Nakon svakog izračuna pomoću abakusa, odgovori se mogu snimiti u različitim formatima uključujući brajicu, krupna slova, glasovno snimanje, obradu teksta ili diktiranje u elektronički uređaj. (https://sites.aph.org/accessible-tests/position-papers/abacus-in-test-taking/)
Deutsche Blindenstudienanstalt (Njemački institut za slijepe)
Deutsche Blindenstudienanstalt (blista) u Marburgu je obrazovna ustanova usmjerena prema posebnim potrebama slijepih i slabovidnih osoba, koja nudi različite školske i strukovne kvalifikacije. Uključuje i jedinu dodiplomsku gimnaziju za slijepe i slabovidne učenike u Njemačkoj od 5. razreda. Institucija, koja postoji od 1916. i datira iz vremena Carla Strehla (njemački filolog i suosnivač Udruge slijepih akademika u Njemačkoj te suosnivač i direktor Njemačkog studijskog centra za slijepe u Marburgu) , razvila se od malih početaka u kompetentni centar za osobe sa sljepoćom i oštećenje vida u Saveznoj Republici Njemačkoj i šire.
(https://de.wikipedia.org/wiki/Deutsche_Blindenstudienanstalt)
