Javal, Emil  (autor)

oftalmološko-optički aparat za dijagnostiku ; uređaj

Zagreb

1902. g.

drvo ; metal

industrijski proizvod

cjelina: d = 67 cm; š = 27 cm; v = 55 cm;

Oftalmološka zbirka

4090

Dijagnostički uređaj sastoji se od drvenog postolja na kojem se nalazi pokretni metalni dio uređaja kojim se mjeri stanje oka pacijenta. S lijeve i desne strane tubusa za mjerenje smješteni su spremnici s lampicama. Na gornjoj strani drvenog postolja pričvršćena je metalna pločica s detaljima o proizvođaču: JAKOB HLAVKA/ ILICA BR. 29 ZAGREB, TELEFON 3194/ Tvornica hirurških instrumenata te uređaja za bolnice. Uređaj služi za mjerenje radijusa zakrivljenosti prednje plohe rožnice i njegove lomne moći dijoptrijama. Radijusi zakrivljenosti mogu se određivati u stupnjevima cirkumferencije kruga tj. Od 0° do 360°. Uređaj prvenstveno služi za ispitivanje regularnog astigmatizma i glavnih meridijana horizontalno i vertikalno i njihov međusobni odnos izražen u dijoptrijama. Uređaj su 1880. /81. razvili oftalmolozi Emil Javal i Hjalmar Schiotz radeći u fiziološkom laboratoriju na Sorboni u Parizu. Emil Javal (5.5.1839.-20.1.1907.) francuski oftalmolog rođen je u Parizu. Diplomirao je 1868. Medicinu na Sveučilištu u Parizu, nakon čega odlazi u Berlin na usavršavanje kod Albrechta von Graefe. Njegov interes za medicinu potaknut je strabizmom, od kojeg su mu bolovali otac i sestra. I sam je imao heterokromiju, a u srednjim godinama uznapredovali glaukom, te je do 1900. potpuno oslijepio. Godine 1878. osnovao je Oftalmološki laboratoriji na Sveučilištu Sorbonni u Parizu, čiji je direktor do 1900. godine. Sa svojim studentom Hjalmar August Schiotzom konstruirao je rani keratometar, poznat kao Javal Schiotz Oftalmometar. Taj uređaj koristio se za mjerenje zakrivljenosti površine rožnice oka, kako bi se utvrdilo postojanje i širenje astigmatizma. Hjalmar August Schiotz (1850. - 1927.) norveški oftalmolog. Godine 1869. započeo je studiji medicine u Christianiji. Godine 1879. odlazi u inozemstvo na dodatno usavršavanje u oftalmologiji, te pola godine provodi u Beču gdje se sprijateljuje s Ernstom Fuchsom. Zatim se seli u Pariz gdje radi u oftalmološkom laboratoriju na Sorbonni pod vodstvom Louisa Emila Javala. Zajedno razvijaju oftalmometar koji je po njima i dobio ime. TVORNICA JAKOBA HLAVKE U doba početka moderne hrvatske medicine godine 1896. kirurški mehaničar Jakob Hlavka osniva u Zagrebu prvu tvornicu medicinskih instrumenata pod imenom Prva hrvatska tvornica chiruržkih instrumenata, bandagah, orthopädskih sprava, umjetnih proteza, zavojne robe itd., jedinu u ovom dijelu Europe. Tvornica je proizvodila kirurške instrumete, metalnu opremu za bolnice, ordinacije i ambulante. Tvrtka Jakoba Hlavke razvila je široko razgranatu proizvodnju, a postala je i dobavljač složenijih medicinskih uređaja iz inozemstva, između ostaloga mikroskopa i optičkih sprava, zastupajući vodeće europske tvornice kao što su Zeiss, Siemens, Philips i dr. Za svoje proizvode Hlavka je 1898. dobio odličje na higijenskoj izložbi u Parizu i zlatno odličje na sajmu u Torinu 1911. godine. Djelovala je do 1946., kada je konfiscirana i devastirana. Uređaj u posjedu muzeja je model iz 1902.