oftalmološko-optički aparat za dijagnostiku ; uređaj

Njemačka, Jena

1911. g.

metal ; staklo

industrijski proizvod

cjelina: d = 35 cm; š = 36 cm; v = 88 cm;

Oftalmološka zbirka

4092

Na kvadratnom postolju nalazi se biomikroskop s procjepnom svjetiljkom koja stvara "optičke rezove" prozirnih djelova oka. Svjetiljka predstavlja rasvjetni dio koji stvara različito potrebni uski tračak svjetla koji prolaskom kroz optičke medije tvori optičke presjeke. Rasvjetni uređaj može činiti horizontalne, vertikalne i kose presjeke s desne ili lijeve strane odnosno odozgo ili odozdo, a može se mijenjati i vrsta rasvjete: izravna, difuzna, jarka, prigušena ili u boji plava i zelena. Oftalmološki mikroskop je uređaj kojim se obasjava oko jakim svjetlom te se promatra pod povećanjem. Taj uređaj se često u praksi naziva procjepna svjetiljka, biomikroskop ili špalt-lampa. Procjepna svjetiljka ima mogućnost osvjetljavanja oka uskim procjepom svjetla kojim oftalmolog može kroz slojeve anatomskih struktura prikazati položaj, dubinu i veličinu struktura oka koje se promatraju. Ovom metodom se promatraju prvenstveno anatomske strukture i patološke promjene prednjeg segmenta oka: vjeđe, spojnica, bjeloočnica, rožnica, prednja očna sobica, leća i staklovina. Biomikroskopija u oftalmologiji omogućuje pretraživanje prednjeg očnog segmenta, optičkih medija oka (rožnice, prednje očne sobice, leće i staklovine, ali i uz pomoć posebnih optičkih leća i/ ili prikladnih reflektirajućih prizmi, pretrage unutrašnjosti oka "in vivo" u većem povećanju. Prvi kornealni mikroskop 1894. konstruirao je njemački optičar Siegrfied Czapsky dugogodišnji i istaknuti zaposlenik u Carl Zeiss u Jeni. Jedan od modela ovog mikroskopa nalazi se u fundusu Tiflološkog muzeja. Prve procjepne svjetiljke konstruirali su Alvar Gullstrand 1911. godine (takav model nalazi se u fundusu Tiflološkog muzeja) i švicarski oftalmolog Alfred Vogt. Walter Comberg konstruirao je kompaktni model (primjerak u muzeju). Alvar Gullstrand (1862-1930) švedski oftalmolog, nobelovac Rođen je 1862. u Landskroni. Završio je studiji medicine u Stocholmu gdje je doktorirao i zaposlio se kao predavač 1891. godine. Postaje prvi profesor oftalmologije na Sveučilištu u Uppsali 1894. Zahvaljujući brojnim dostignućima u području oftalmologije 1911. prima Nobelovu nagradu. Bio je član Nobelovog odbora za fiziku Švedske akademije znanosti te kasnije njegov predsjednik (1922.-1929.)